Malo o Ukrajini i ukrajincima

Prvo što nam upadne u oči kada na karti gledamo Ukrajinu je zaista impresivna veličina te zemlje koja se prostire od Mađarske na zapadu pa sve do Ruske Federacije na istoku i Crnog mora na jugu. Iako na prvi pogled mnogi smatraju da je Ukrajina negdje daleko, Ukrajina i Hrvatska uopće nisu jako udaljene, dvije najbliže točke Hrvatske i Ukrajine možemo prevaliti za pet sati ležerne vožnje kroz Mađarsku.

Danas su Hrvatska i Ukrajina povezanije nego ikada. Osim cestom kroz Mađarsku, najlakša komunikacija se odvija avionski preko Istanbula, Beča ili Budimpešte.

Većina štedljivih Ukrajinaca u Hrvatsku najradije putuje autobusom jer postoji niz autobusnih linija koje povezuju Zagreb s Kijevom, Lvovom, Odesom, Harkivom itd…

Osim što je površinski najveća zemlja u Europi, Ukrajina ima preko 40 milijuna stanovnika ili deset puta više od Hrvatske. Nažalost mnogi Ukrajinci žive na rubu siromaštva sa prosječnim bruto domaćim proizvodom od 8.000 $ po stanovniku ili oko tri puta manje od Hrvatske (25.000$).

U čemu su najbolji a u čemu najgori?

Ukrajinci su Slaveni, dakle pričaju jako slično kao i Hrvati. Riječi i fraze kao što su - dobro jutro!, zdravo, kako ste? i slično će savladati za pola sata boravka u Hrvatskoj i u tome je već njima puno ljepše u Hrvatskoj nego dalje na zapadu gdje kreću od jezične nule. Ako još pridodate njihov izuzetno pitom i prijateljski karakter Ukrajinci nam imaju potencijala postati najbolji prijatelji, susjedi ili bračni partneri….

Uz druželjubivost i poštenje, Ukrajinci spadaju među 40 najobrazovanijih nacija svijeta u znanosti i matematici (prema časopisu Bussines Insider). Unatoč raširenoj korupciji u zemlji kvaliteta ukrajinskog obrazovanja je visoka. Štoviše, nedavne privatne inicijative za učenje vještina informacijske tehnologije učenika trebale bi osigurati da Ukrajina ima neke od najbolje obučenih tehničkih radnika na svijetu u godinama koje su pred nama.

Uz loše plaće, Ukrajinci imaju i jako loše ceste što im ne treba puno zamjeriti uzevši u obzir klimu punu oscilacija (hladne zime i vruća ljeta), rupe u proračunu i veličinu zemlje pa je zapravo ekstremno skupo graditi (obnavljati) tako gigantski razgranatu cestovnu mrežu.